Težak život skriven iza glamura!

Život poznatih ljudi svima je posebno zanimljiv, oduvijek je bio pod povećalom i tema mnogih razgovora. Uz uspjeh, pamtimo i njihove afere, tragedije, prijelomne trenutke te sve zajedno uklapamo u njihovo djelovanje i stvaramo svoju viziju svakog od njih. Da ne postoji zanimanje ili poštovanje prema njihovom radu, ne bismo im toliko pažnje posvećivali. Njihove su priče često inspirativne, a takva jedna je i priča Christiana Diora, poznatog modnog dizajnera.

Čovjek koji je obogatio modnu scenu, postao inspiracija, imao bezbroj teških trenutaka, ali se izdigao iz svega toga, definitivno je uzor ostalima. Njegov rad nema rok trajanja jer je on započeo novu eru koju su ostali dopunjavali, izmjenjivali, odnosno davali joj moderan prizvuk s njegovim temeljima. Pitamo se koje su njegove posebnosti kada je ostavio neizbrisiv trag i potpuno se izdvojio u masi.

Christian Dior rođen je 21. siječnja 1905. godine na sjeveru Francuske, u gradiću Granvilleu. Rođen je u imućnoj obitelji te je živio sa svojih četvero braće i sestara, tijekom djetinjstva bio je vrlo miran i povučen. Vrijeme je volio provoditi s majkom uz koju je otkrio svoju ljubav prema prirodi i arhitekturi koja je rasla i sve više dolazila do izražaja. Često je djetinjstvo izvor pozitivnih emocija i inspiracija pa je takav slučaj i kod njega. S obitelji se seli u Pariz sa svojih 5 godina te se to pokazalo ključnim trenutkom u kasnijim godinama. Imao je priliku uživati u gradu koji je kulturno neprestano napredovao i rastao. Kao zaljubljenik u umjetnost, doživio ju je na pravi način.  Oduvijek je uživao u druženjima sa svojim bliskim prijateljima, a buku i uznemirenost je izbjegavao. Otac je bio voditelj u proizvodnji umjetnih gnojiva, omogućio mu je školovanje, ali je htio da se bavi politikom i postane diplomat. Christian poštuje njegovu želju, međutim umjetnik u njemu silno je čekao trenutak kada će raditi na svom talentu.

Boemski prijatelji i njegova želja prevladali su te nakon vojske uz pomoć oca otvara galeriju 1928. godine, ali nije nigdje spominjao obiteljsko prezime. Galerija je bila dom mnogim djelima poznatih autora iz razdoblja avangarde kao što je Picasso, Braque, Cocteau, Dali i brojni drugi. To je bio hrabar pothvat koji se ispostavio uspješnim, međutim životne okolnosti neprestano su ga prisiljavale na promjene. Dvije godine kasnije njegova obitelj doživljava financijsku propast, smrt majke i brata utjecali su na zatvaranje galerije. Ove tragedije obilježile su njegov život i vratile ga na početak. Tragedijama nije bilo kraja, teško se nosio sa svime što mu se dogodilo te je dobio tuberkulozu, a prijatelji su mu pomogli platiti liječenje. Koliko je teško vratiti se na početak, nije ni razmišljao jer je potreba za stvaralaštvom bila jača.

Izliječio se i potpuno se posvetio kreiranju, njegovoj prvoj ljubavi. Počeo je prodavati modne skice te je dobio posao ilustratora u časopisu Figaro Illustré, a ubrzo postaje modni asistent Robertu Piguetu. Za to vrijeme dobio je priliku upoznati brojne umjetnike, upoznati njihov rad te je kreirao Café Anglais komplet, svoj prvi veliki hit. Pune dvije godine crtao je skice svaki dan, posvetio se ženskoj odjeći i šeširima te je neprestano napredovao. Međutim njegov posao ponovno prestaje jer dolazi Drugi svjetski rat. „Među oružjem muze šute“, poznata je izreka koja se odrazila u njegovom životu, pozvan je u vojsku te napušta svoj posao. Dvije godine kasnije vraća se iz vojske, rat je još uvijek u punom jeku, a za to se vrijeme zaposlio u modnoj kući Lucien Lelong i oblačio žene nacističkih oficira i francuskih kolaboracionista.

Uz pomoć proizvođača tekstila Marcela Boussaca, francuskog kralja pamuka, 8.listopada 1946. godine osniva svoju modnu kuću. To je za njega bilo veliko dostignuće nakon svih prethodnih pokušaja. Modna se kuća sastojala od 3 ateljea i 85 djelatnika, dva ateljea bila su za haljine, a jedan za odijela. Rat je ostavio velike posljedice na cijelo društvo, ljudi su bili željni promjena. Njegova inspiracija i osjećaji za kreiranje potpuno su se poklopili s potrebama i željama društva. Imao je 41 godinu, okružen pravim ljudima započinjao je najvažniji projekt u svom životu. Je li teško prikriti svoju prirodu karaktera za potrebe uspjeha? Želja i entuzijazam gurali su ga naprijed, istupio je iz svoje sigurne zone i predstavio svijetu stranca i njegov ogroman potencijal.

„Moja primarna inspiracija je oblik ženskog tijela jer je dužnost dizajnera (couturiera) da krene od ženskog obličja kao polazne točke i upotrijebi materijal kako bi naglasio njenu prirodnu ljepotu.“

– Christian Dior

Sklop truda, talenta i upornosti morao se isplatiti. Također četrnaestogodišnjem dječaku ciganka je predvidjela da će u jednom trenutku ostati bez novca, ali da će mu žene donijeti ogroman uspjeh i bogatstvo pa se često u životu prisjećao tog proročanstva. 12. veljače 1947. godine izbacuje svoju prvu kolekciju haljina pod nazivom „Corolle“ (vijenac od cvijeća) koje su imale „New Look“, a taj se naziv koristi i danas. Označava veliku promjenu, odnosno revoluciju u modnom svijetu. Važnost dobiva figura pješčanog sata kojoj i sada djevojke teže. Suknja se široko odvaja od tijela, a grudi, bokovi i uzak struk posebno su se naglašavali. Takav efekt dobili su upotrebom korzeta u struku i jastučića na ramenima. Sve je to rezultiralo čvrstom i jasno definiranom siluetom. Žene je oslobodio okova rata, vratio im profinjenost, eleganciju.

Pojavio se čovjek koji je promijenio percepciju mode, napravio dramatičan preokret i neprestano iznenađivao svojim poslovnim pothvatima. Svojom prvom kolekcijom htio je pokazati sličnost žena s cvijećem te je poznata njegova izreka:

„Nakon žene, cvijeće je najdivnije što je Bog podario svijetu“.

Gornji dio haljina bio je uzak, a donji širok, poput cvijeta. Ponovno je naglasio ženstvenost, nježnost, glamur. Teško je zamisliti da je netko imao potpuno drugačiju viziju ljepote od onoga što je bilo aktualno te da ju je uspio iznijeti i proširiti među ljudima.

“The Bar Suit“ poznat je komad odjeće iz njegove prve kolekcije, radilo se o strukiranom blejzeru koji se širio u bokovima i naglašavao obline, uz takav blejzer Dior je predstavio suknju velikog volumena. Kreirao je i duge večernje haljine bez naramenica, suknje ravnog kroja u kombinaciji s sakoima te satenski rubac uz vrat. Popularna je pencil suknja (olovka kroj) koji se savršeno uklapa za poslovne kombinacije te lepršave suknje koje su težile čak i nekoliko kilograma, Dior nije štedio na količini i vrsti materijala, nastojao je na najbolji mogući način stvoriti kreacije i prikazati ljepotu žene. Nakon godina rada posvetio se i bojama, a ne samo obliku i volumenu, volio je svoje modele i naglašavao njihovu različitost  da bi pokazao da njegove kreacije ne pristaju samo jednom profilu žena.

Svojim radom privukao je velik broj utjecajnih ljudi pa je jednom prilikom pozvan na privatnu prezentaciju svoje kolekcije kod britanske kraljevske obitelji. Zahvaljujući takvim kupcima koji su njegove kreacije preporučivali, stekao je bezvremensku slavu. Željno su se iščekivale nove kreacije jer je Dior uvijek iznenadio pojedinim novitetima i detaljima koje je uvodio. Brinuo je o ambijentu, modelima te je sve doveo do krajnje savršenosti. Svaki se detalj uklapao, a često je i otkrivao svoju ljubav prema 18. stoljeću i odijevanju Marije Antoanete. Iz njegovih kreacija vidljiva je inspiracija iz djetinjstva i vremena provedenog u majčinom vrtu, ali i putovanja na kojima je bio. Motivi mora, afričke kulture, drevnog Egipta itd.  Sve su kreacije odašiljale luksuzom i profinjenošću.

„Parfem je posljednji, konačni dodir slike.”

Važnost je posvetio i parfemima, otvorio je svoj vlastiti laboratorij koji će nakon godina rada postati izuzetno poznat i cijenjen npr. “Miss Dior”, “Diorama” i “Diorissimo“.  Svoju snalažljivost i sposobnost iskoristio je i pokretanjem proizvodnje kozmetike, torbi, sunčanih naočala, nakita, donjeg rublja, odnosno svega što je potrebno ženi da bi zasjala u potpunosti.  

Iznenada je preminuo od srčanog udara 24. listopada 1957. godine, a svoju slavu živio je deset godina.

Preuzimanje modne kuće nakon njegove smrti veliki je izazov, radilo se o velikoj baštini, pritisku, očekivanjima. Njegov rad nastavilo je šest umjetnika Yves Saint Laurent, Marc Bohan, Gianfranco Ferre, John Galliano, Raf Simons  te Maria Grazia Chiuri. Svi su donosili svoju notu, stvarali stil koji je bio nastavak Diorovih kreacija uz prizvuk vremena u kojem se nalaze, nastojali su očuvati posebnost koju je Dior njegovao. Danas Maria krasi modnu kuću Dior, uz njezin rad i intuiciju, ženstvenost je neupitna.

Dior je stvorio bogatstvo koje se i danas njeguje i proširuje. Postao je oličenje modne industrije i svojim kreacijama jasno dočarao i objasnio pojam elegancije:“ Elegancija je simbioza individualnosti, prirodnosti, pažnje s kojom se odnosite prema svojoj odjeći i sebi te jednostavnosti.“

Mi smo našu virtualnu manekenku Lanu obukli u dvije Diorove kreacije. Prva je elegantna crna koktel haljina, a druga je haljina „Junon“ iz kolekcije jesen/zima 1949./1950. Bila je jedna od najpoželjnijih Diorovih kreacija.